SISTEMA PRODUSAUN ANIMAL

Produsaun Animal hanesan siensia ida ne’ebe ema aprende hodi bele produs ka habarak animal ho ninia lalaok ka konteudu ne’ebe mak la hanesan ho siensia sira seluk. Produsaun animal nian ho nia karakter ka lalaok ne’ebe spesifiku hare liu ba buat tolu:
  1. Breeding
  2. Feeding
  3. Management
Termu balu ne’ebe uza iha sistema produsaun animal
      Pekuaria = hanesan animal ne’ebe mak fatin moris no lalaok sira kontrola husi ita ema hodi produs materiais ne’ebe mak nia benefisiu utiliza ba nesesidade moris ema nian.
      Klasse Animal = grupo husi rassas animal ne’ebe dezemvolve ho nia determinasaun inisial husi fatin ida ne’ebe lahanesan fatin seluk.
      Rassas = hanesan grupo husi animal ne’ebe mak nia formas hanesan iha forma morfologia, karakteristika fisiologika, ho nia anatomia ne’ebe mak bele hatun ba iha nia gerasaun tuir mai.
Uzu kusteme ba produsaun animal
Produsan animal foun-foun husi animal fuik, tamba nesesidade ema nian hodi aproveita uza animal ba ita ema nia nesesidade. Ho nune’e ema halo domestikasaun ba animal fuik sira hodi hakiak no uza ba nesesidade ema nian.
Nesesidade utilisaun produsaun animal mak hanesan:
      Uza ba konsumu ema nian.
      Uza ba forsa servisu
      Uza hodi produs adubu
       Faan hodi hetan osan
      Uza ba material prima industria nian
      Kria kampu servisu
      Uza hodi halo pesquiza
      Uza ba turismo
      Uza ba dignifika estatus social
      Uza ba kultura
Sistema Produsaun Animal iha Tipu Esforsu 2 mak hanesan:
      Esforsu produsaun animal ne’ebe halao husi Kompanha/impresario:
    Esforsu ne’ebe halao ho maneira tuir regras no baseia ba orientasaun tekniku no iha
    kontinuidade nafatin iha fatin ruma no iha period tempu ruma ho objetivu komersial
    ne’ebe halao atividade produsaun animal (fini, habokur), susu been no manu tolun.
    Tipu atividade  mak hanesan: hakiak,halibur,habelar, distribuisaun, no merkadoria.
      Esforsu Produsaun animal husi povu/agricultor kiik (smallholder):
   Esforsu produsaun animal ne`ebe halao hanesan esforsu sekunder (la dun focus, eskalaun
   kiik), numeru animal ne’ebe hakiak uituan, hakiak ho sistema ekstensivu/tradisional,
   naton deit ba konsumu uma kain. Exp. Tipu animal ne’ebe hakiak hanesan: Karau vaca,
   karau timur, karau susu been, kuda, bibi malae, bibi timur,bibi susu been, fahi, manu,
   manu rade.
Hare husi progresaun produsaun animal  iha Timor Leste,  adopta sistema tipologia 4 mak hanesan:
  1. Hakiak animal hanesan atividade sekunder (sambilan) iha ne’ebe produsaun animal sai hanesan fatore apoiu atividade agricola no uza deit ba konsumu uma kain (household consumption). Iha tipologia ida ne’e bain-bain  esforsu agricola integradu, kria atividade komoditasaun  ne’ebe ho variasaun oin-oin, rendimentu husi produsaun animal seidauk ou la dominan ( exp. Menus husi 30% rendimentu atividade agricola).
  2. Hakiak animal hanesan  ramu esforsu ida, iha ne’ebe produsaun animal sei hanesan esforsu misturadu (mix farming)  rendimentu husi atividade produsaun animal seidauk sai rendimentu importante ( Exp. 30%-70%). Maibe  komesa focus dadaun ona ba semi komersial.
  3. Hakiak animal hanesan esforsu principal ida, iha ne’ebe esforsu produsaun animal sai ona esforsu principal ba familia umakain, komoditasaun ne’ebe eskolha 1 deit, ho karakter komersial ona. Iha tipologia ida ne’e produsaun animal dominan ona (rendimentu principal ba familia umakain).
  4. Hakiak animal hanesan esforsu industria, iha ne’ebe produsaun animal ho modelu esforsu komersial no iha eskolha/hili ona tipu komoditasaun (esforsu specialidade), no iha ona objetivo valor ekonomia ruma nomos merkadu klaru.

Dezenvolvimentu produsaun animal iha Timor Leste presiza fo atensaun ba:
       Ambiente global no Regional
      Ambiente Nasional
Kondisaun ambiente ida ne’e sai hanesan oportunidade (opportunity) no mos sai hanesan ameasa
(treat) iha tempu agora no iha tempu futuru.
Ho nune’e husi aspetu demanda iha rai laran ambiente nasional bele sai oportunidade ba dezenvolvimentu pecuaria iha futuru. Maibe husi aspetu produsaun iha Timor Leste sei iha frakeza sira hanesan tuir mai:
  1. Estatus rai sedauk klaru.
  2. Limitasaun areal atu dezenvolve animal ruminante, tamba konversaun areal agricola a’as liu.
  3. Esforsu hakiak animal sei domina ho agricultor polivalen, seidauk focus, no progresu produsaun tarde.
  4. Political will governu liu-liu iha seitor Pecuaria seidauk tau prioridade los ba programa produsaun animal nian.
  5. Delegasaun poder  husi Governu central ba Munisipiu bele sai fator forsa, wainhira Munisipiu ida-idak iha komitmentu ne’ebe makaas hodi dezenvolve area pecuaria.
Em geral produsaun animal iha mundu fahe ba parte 2 (FAO, 1980) mak hanesan tuir mai:
      Sistema produsaun base husi animal (solely livestock production)iha ne’ebe iha areal liu 90% material maran (dry matter) ba animal mai husi pastagen, duut matak no menus husi 10%, total valor produsaun mai husi atividade naun pecuaria.
      Sistema misturadu (mix farming system) iha ne’ebe liu 10% material maran (dry matter) ba aihan animal mai husi atividade naun pecuaria. Klasifikasaun refere baseia ba kriteria integrasaun produsaun alimentar ho animal (crop livestock system)ne’ebe iha ligasaun ho kondisaun rai, zona agro ekologia,intensitasaun produsaun no tipu produtu (Sere et al,1995).

Atu hasae produsaun animal tuir Devandra (1993) iha vantagen 8 husi implemetasaun crop livestock system (CLS) mak hanesan:
  1. Diversifikasaun utiliza rekursu produsaun,
  2. Hamenus akontese risku,
  3. Efisiensia utiliza laborar,
  4. Efisiensia utiliza komponente produsaun,
  5. Hamenus dependente utiliza energia kimiku no energia biologia no mos introdus rekursu sira husi rai liur (eksternal input).
  6. Sistema ekologia diak liu no la hamosu polusaun  nune’e proteza ambiente ne’ebe mos,
  7. Hasae out put,
  8. Dezenvolve ekonomia uma kain (household) ne’ebe stabil.


Aspetu 4 ne’ebe presiza fo atensaun iha sistema produsan animal:
      Agricultor hakiak nain hanesan objetu tenke hasae produsaun no produktividade,
      Agricultor hakiak nain hanesan objetu tenke hasae rendimentu no prosperiedade ou moris diak,
      Areal hanesan base ekologia tenke konserva,
      Teknologia no koensimentu siensia hanesan instrumentu atu hasae efisiensia tenke dezenvolve bei-beik no bazeia ba necesidade.


Alimentasaun animal geralmente fahe ba oin tolu (3)
  1. Herbivora (Vegetarian) : animal ne’ebe han deit aihoris
  2. Carnivora : Animal ne’ebe han deit nan husi animal seluk
  3. Omnivoru : Animal ne’ebe han hahan vegetarian no nan.

Tuir estrutura orgaun dijestivu animal doméstikus ne’ebe mak utiliza iha sistema produsaun animal, geralmente fahe ba oin  2 mak hanesan:
a. Naun Ruminante (monogástrico)
                 Pseudo Ruminante : coelho
                 Naun Ruminante :   fahi.
b. Ruminante (Poligástrico) :
                  Animal koa boot:   
                  karau vaca no karau timur
                  Animal koa kiik:
                  bibi malae & bibi timur
Sistema digestivu ho nia tipu oin rua;
1. tipu digéstivu mekaniku
Prosesu ne’ebe hahu husi mastigasaun no peristaltiku.
2. tipu digéstivu kimiku.
Prosesu transformasaun molekular ne’ebe kompleksu ba molekular ne’ebe simples liu husi asaun ne’ebe halao husi enzime ne’ebe kontein iha orgaun digestivu.



Orgaun Sistema Digestoria
Orgaun digestoria fahe tuir prosesu mastigasaun, kompleta mos ho orgaun balun hanesan;
  1. Ibun (boca) inklui mos ho farinx, kompleta husi nihan ho nanal.
Iha prosesu mekanisasi hodi harahun hahan sai pedasuk molok tolan, nanal ajuda hodi foti hahan no muda hahan hodi kahor ho saliva
  1. Saliva
  Saliva produs husi glandula parotida, mandibularis ou sub-maxillaris ne’ebe hafalun an iha glandula parotida no sublingualis (iha posterior no anterior), n’ebe ajuda hamamar no transporta hahan husi ibun ba estomago liu husi esofagus.
  1. Usophagus
Orgaun ne’e hanesan kanal ne’ebe hasoru malu entre farinx ho estomago, ± diametru 7 cm iha nia rohan rua no 4,2 cm iha centru, iha ne’e prosesu peristaltika prima no sekunder akontese hodi tolan hahan ba iha estomago. Peristaltika iha usofagus akontese ho sentidu rua, baleten no bakaraik.
  1. Estomago
 Materia hahan ne’ebe liu husi Usophagus mai para iha estomago. Iha ne’e akontese ona prosesu kimiku, iha orgaun ne’e konserva hamutuk no produs mikroba no enzima selulase hodi halo dekompozisaun ba selulosa (Ruminansia) no ba Monogastriku produs mukosa.

  1. Intestinus Delgado
Orgaun ida ne’e kompostu husi Duodenum, Jejenum no Ileum, ho nia funsaun atu absorve extratos alimentus ne’ebe prosesu ona iha estomagu no converte ba energia no cirkulado ba iha isin.
  1. Intestinu Grosso
Orgaun ida ne’e kompostu mos husi Secum, Colon no rectum, orgaun ida ne’e nia pozisaun ikus liu no besik ba anus, iha faze ida ne’e mak faze ikus liu akontese absorve materia alimentasaun molok halao ekskresaun, prinsipal ba fahi adultu no equinos (absorve acido gordos volateis).
  1. Anus
Hanesan orgaun ida n’ebe ikus, no nia funsaun ba hasai fezes ka halao ekskresaun ba polpa restu.



Noções sobre criação de  ovinocultura

Ovis Species
Domestikasaun ba bibi malae ka Ovino tuir sientista sira hahu iha tinan 8.000 AC. Justifika husi ruin ne’ebe hetan iha turkistan, haktuir katak nia objektivu hodi produs susuben, nan, lipidu no fulun hodi halo hena.
Bibi malae (Ovinos) sira ne’ebe eziste agora daudauk ne’e hanesan jerasaun (Keturunan) husi espesie tolu ne’ebe halo domestikasaun husi bibi malae fuik, mak hanesan :
  1. Mouflon (Ovis musimon), hanesan bibi male fuik husi Eropa no Asia kiik.
  2.  Argali (Ovis Ammon), Hanesan bibi malae fuik husi Asia Central, hanesan mos bibi ne’ebe isin diak no boot, ate nia altura atinzi 1,20 metro.
  3. Urial (Ovis vignei), Hanesan bibi malae Origem Asia nian.

Husi especies bibi malae (ovis) fuik tolu iha leten nia jerasaun mak agora espalha iha mundu tomak to agora (B.A. Murtidjo., 1992) mak hanesan :
1. Ovino Garut
Hanesan rezultadu husi kruzamentu entre Ovinu lokal (origem Indonesia), Ovinu Cape/Capstaad (Ovinu Kibas) husi Africa do Sul no Ovinu Merino husi Azia kiik.
2. Ovis Hamshire
ovino Hampshire dezenvoleve  iha Hampshire, Inglateira, iha sikulu 19 liu husi cruza entre Southdown aman ho ovinu inan jerasaun Wiltshire Horn no Berkshire Knot
3. Ovis Polwarth
Ovis Polwarth hanesan tipe dual-purpose, dezenvolve iha Victoria, Australia, komesa tinan 1880, Cruza entre Merino (75%) no Lincoln (25%)
5. Ovis  Rambouillet
            Ovis Rambouillet husi Fransa babain bolu ho naran Merino Fransa Produs na’an ho susu been,
6. Ovinu Norwegia (Villsau)
            Ovinu Norwegia hanesan ovinu primitifvu ne’ebe, moris iha area Norwegia no Skandinavia,
7. Ovinu Southdown
            Husi Inglateira no tipu na’an
Noções sobre criação de  caprinocultura
Tuir peritu produsaun animal balun hateten katak Bibi (Capra aegagrus Species) ne’ebe mak iha agora mai husi gerasaun bibi fuik tolu (3) mak hanesan :
  1. Capra Hircus, bibifuik ne’e nia fatin domestikasaun iha Nasaun Pakistão no Turquia.
  2. Capra Falconeri bibi fuik ne’ebe husi Chasmir Entre India no Pakistão.
  3. Capra Prisca, bibi fuik ne’ebe nia fatin domestikasaun mai husi Balcan.

Bibi hanesan animal antigu liu, ne’ebe halo domestikasaun iha sekulu dahitu to’o sekulu dasia AK, Capra hircus ka bibi timor nia prosesu halo domestikasaun akontese iha Azia osidental. Istoria dezenvolvimentu animal bibi tempu dau-dauk ne’e liu husi 300 espesies caprinu iha mundu, husi kuantidade refere foin espesies 81 mak identifika ona nia deskripsaun ho di’ak.

  1. BIBI PRODUS NA’AN
            Bibi ne’ebe produs na’an nia karakteristik iha bokur itoan ho fulun, enjeral medida isin boot                liu, mak hanesan;
            a. CapraAngora
            Husi rejiuan Angora iha Anatolia besik Ankara Kapital Turkia nian,
b. Capra Achondroplastik
husi Afrika Osidental no Afrika Sentral
            c. Bibi Barbari/bari
                        husi Pakistaun, bibi rasa ki’ik no adultu todan kg 20-30
d. Bibi Benggala black/metan
                        bibi espaila iha Assam no Bangladesh Norte, konesidu hanesan black begal
e. Bibi Bligon/Java Randu
                        Java, Indonesia;
Bibi bligon bele temi ho Gumbolo ka Java Randu;
Jersaun kaben cruza  entre etawa ho bibi fore;
f. Bibi Boer
            Husi Afrika soul
g. Bibi Creolo
            Bibi kreolo populeridade produs na’an iha Amerika latina no Amerika Sentral;
h. Bibi gaddi
            produs na’an no fulun;
Barak liu iha rai India Norte ho Pakistaun
            i. Bibi fore
                  Bibi lokal orijinal Indonesia;
oan dala ida 2-3;
Aguenta moras, agresifu, no adapatasaun ho di’ak iha ambiente ne’ebe deit
            j. Bibi Kasmir
Bibi Kasmir hanesan bibi ne’ebe moris iha rai foho Azia Sentral (Tibet, Mongolia, Kasmir, Iran, Turkia, Kurdistan, Khirjistan no Rusia.
            k. Bibi Spanyola/La Mancha
                  Produs na’an
Tilun badak ka too atu la iha;
Aman adultu totan kg 55-80, Inan kg 35-40;
           

2. BIBI PRODUS SUSUBEN

 Bibi susuben hirak mak agora eziste no produs susuben mak hanesan;
a.Bibi Jamnapari/Etawaa
ü              Husi rai Etawa iha Pradesh do Norte, India
ü  Bibi ne’e nia Habitantes espalha barak iha Beira Jamunan no Cambal
b. Bibi alpines
ü  Husi rai foho Alpen, Austria no Fransa;
c. Bibi saanen
Saanen husi Suisa parte norte
d. Bibi toggenburg
ü  husi rai Toggenburg, tasi leste, Suisa;
e. Bibi Anglo-Nubian
ü  Husi rai Nubian, tasi leste Afrika;
f. Bibi beetal (husi India)
ü  Bibi ne’e husi rezultadu keben kruza entre bibi jamnapari ho bibi lokal;
g. Bibi oan husi etawa/jerasaun etawa
ü  Rezulta kaben kruza entre etawa ho bibi fore;
h. Bibi damaskus
ü  Husi india, maibe hakiak barak iha Libanon, Syria, no ila Ciprus;






NOÇÕES SOBRE CRIACAO DE SUINOCULTURA

Haktuir husi situs arqueologia katak fahi  (sus scrofa) nia inisiu domestikasaun akontese iha tinan 9.000 AK iha Greecia no Turquia, no iha Cina no Mesir akontese iha tinan 6.000 AK no iha Eropa Central iha tinan 4.000 AK. Deskobre husi fosil ne’ebe hetan husi arqueologia sira ho idade tinan tokon 48 liu ba
            Historis origem fahi sira neebe mak agora ejisti iha Mundu tomak;
  1. Sus Scrofa, fahi fuik nia fatin domestikasaun husi Eropa no Africa do Norte ho sub-spesies 10
  2. Sus Vittatus, fahi fuik ne’ebe nia fatin domestikasaun husi Indonezia, Japaun no Cina. Ho nia su-spesies 13 inklui mos fahi iha TLS
  3. Sus Cristatus, fatin origem domestikasaun husi India, ho nia sub-spesies 14.
  4. Sus Mediterraneus, hanesan resultadu husi Sus Scrofa no sus vittatus.
Domestikasaun fahi
1. Iha Eropa
2. Iha Asia
3. Iha Vietnam
4. Iha Egypto (Antigo Mesir)

 NOÇÕES SOBRE CRIACAO DE DE AVICULTURA

Tuir teoria formasaun reinu animal Manu iha oin rua(2):
Teoria Monopyletic
            Aprezenta husi Sientista kuinesidu Charles Darwin (1868) Formasaun husi reinu Animal Manu mak (Species) gallus-gallus.
Razaun:
  1. Gallus-gallus fasil liu fo kaben livre ho reinu manu seluk,  maibe spesies rua seluk kusta itoan.
  2. Filia primeiru (F-1) entre gallus-gallus ho reinu manu sira agora produtividade diak, maibe ho spesies rua seluk laprodutivu.
  3. iha manu barak mak hanesan ; brown Leghorn no black breasted, Red Games iha nia koor fulun hanesan ho Gallus-gallus.
  4. Husi esperimentu balun fo kaben ba manu maus hetan nia gerasaun hanesan gallus-gallus.

2.Teoria Polypyletic.
      Teoria ne’e hateten iha posibilidade senariu rua konaba formasaun reinu manu nebe eziste agora.
Primeiru     : posibilidade forma husi espesies nebe mak liu husi                ida.
Sigundu     : posibilidade bele forma husi espesies nebe eziste                               agora ho espesies seluk.
Razaun:
      Espesies nebe eziste iha klasse Mediteranea gerasaun mais ou menus mai husi espesies rua entre espesies tolu iha leten. Entretantu espesies nebe eziste iha Asia posibilidade gerasaun husi espesies nebe’e maknia originaria  mohu ona.
     
Klasifikasaun manu iha oin rua (2) :
1. Klasifikasaun Standart
     
Klasifikasaun tuir nia fatin ou nia zoologia mak hanesan tuir nia klass, reinu, Variedade no srain

2. Klasifikasaun Ekonomia
      Klasifikasaun tuir nia objektivu ba produsaun. Prioridade klasifikasaun ne’e uza ba tipu oin haat (4):
  1. Tipu na’an
  2. Tipu Manutolun
  3. Tipu dual purpose
  4. Tipu kontente (Fancy)


Gerasaun karau vaka sira agora ezisti husi Rasas Primitivu tolu;
Haktuir siensia produsaun animal karau vaka (Bos spesies) nia origem ka beiala husi karau vaka fuik tolu mak hanesan;
  1. Bos Indicus, ho naran seluk Zebu, nia fatin Domestikasaun Azia (India), ho nia Jerasaun barak liu iha kontinente Amerika
  2. Bos Taurus, karau vaka ne’ebe nia fatin domestikasaun husi Eropa no nia Jerasaun barak iha Eropa no balun espalha iha Australia no Azia
  3. Bos Sondaikus, konhese ho naran seluk bos bibos hanesan gerasasun primeiru hosi spesies rua iha leten.
Bos Indikus kuinesidu hanesan Karau vaka ne’ebe kategoria rasas tropic iha Asia nebe’e mak, agora dadaun espalha kuaze iha fatin tropiku hotu, liu-liu iha Asia no Afrika, no Bos Banteng (Bos Sondaicus ou Bos Bibos) nomos resultadu kruzamentu husi espesies rua refere.
1. Vaka Ongole
Origem
Rasa ida ne’e nia origem mai husi India (Madras) nebe’e ho klima tropic ho tempo udan nebe’e medio. Vaka Ongole iha Eropa naran Zebu, iha Indonézia ho naran Benggala.
Tipu
Vaka Ongole ka Benggala ne’e nia tipu kuaze hanesan ho vaka rua iha leten, hanesan tipu ba produs na’n ho tipu serbisu.
4. Vaka American Brahman
Origem
Rasa vaka ne’e dezemvolve iha EUA, iha Gulf, entre tinan 1854 no 1926. American Brahman inklui Zebu hanesan gerasaun husi Kankrey, ongole, gir, krishna, hariana no bhagari. Rasas ida ne’e mos espalha ona iha fatin barak iha fatin nebe’e ho klima tropic no sub-tropic, hanesan iha Australia no Indonézia.
Tipu
Rasa ida ne’e mos hanesan tipu ba produs na’n nebe’e diak

Bos Taurus, hanesan vaka ne’ebe husi fatin sub-tropic iha nia karakteristika nebe’e mak diferente husi nia impaktu genetika
Rasas husi gerasaun Bos Taurus;
  1. Vaka aberdeen angus
Origem
Karau vaka ne’e nia fatin origem husi nasaun Scotlandia do Norte, hanesan mos gerasaun husi Bos Taurus.
Tipo 
Hanesan mos tipu ba produsaun na’n
2. Vaka Hereford
Origem
Vaka refere nia origem mai husi nasaun Britania (Hereford).
Tipu
Tipu husi vaka ne’e funsiona ba produs na’n no susuben




3. Vaka Shorthorn
Origem
Vaka ne’e nia origem husi nasaun Britania
Tipu
Tipu husi vaka ne’e kuaze hanesan ho vaka sup-tropic seluk, ba produs na’n deit.

4. Vaka charolais
Origem
Vaka ne’e nia fatin origem husi França
Tipu
Tipu husi vaka ne’e ba produs na’n deit
5. Vaka Simental
Origem
Vaka ne’e nia origem husi nasaun Switzerland.
Tipu
Tipu husi karau vaka ne’e iha oin rua; tipu ba produs na’n no halo servisu.
6. Vaka limousin
Origem
Vaka ne’e nia origem husi nasaun França
Tipu
Tipu husi vaka ne’e ba produs na’n deit.

Bos sondaicus hanesan karau vaka original hosi Indonesia hanesan gerasaun husi bos banteng ne’ebe ita kuinese ho vaka balineza ho vaka madura no iha TLS kuinesidu ho naran karau vaka mean.
Rasas Bos Sondaicus (Bos Javanicus/bos banteng) nebe’e koinesidu barak iha nasaun Indonésia no TLS mak hanesan Vaka Balinesa, Vaka Madura, Ongole no American Brahman, ho nia karakteristika mak hanesan tuir mai :
  1. Vaka Balineza
Origem
Vaka Balinesa hanesan gerasaun husi karau fuik ou Banteng (Bos Bibos ou Bos Sondaicus) nebe’e domestikasi ona iha siklu hirak liu ba, Banteng refere nia gerasaun kuaze barak iha Indonésia no hetan mos krujamentu ho rasas seluk hanesan Zebu seluk mak; Ongole, hissar no Gujarat husi India, nia fatin espalhado iha TLS no Indonésia mak Bali hakiak nia originalidade, ho Sulawesi, NTB no NTT.
Tipu
Vaka Madura nia tipu hanesan ba produs na’an no ba halo servisu
2. Vaka Madura
Origem
Vaka Madura hanesan karau nebe’e resultadu husi kruzamentu husi Bos Sondaicus ho Bos Indicus. Fatin espalha agora mak Ilha Madura no Java Leste. No iha Madura sira konserva nafatin nia originalidade.
Tipu
Vaka Madura nia tipu funsaun hanesan tipu ba produs na’n no tipu ba halo servisu












Kuda sira agora ne’ebe espalha iha mundu laran tomak nia origem mai husi kuda fuik Eohippus ou dawn horse. Animal refere hetan evolusaun iha tinan 60.000.000 liu ba. Justifika husi fosil Eohippus ne’ebe hetan iha tinan 1867, fosil ne’ebe kompletu ho nia ruin hetan iha foho lolon Eocene. Kontinua iha tinan 1931 ruin refere junta hamutuk iha Big Horn Basin, Wyoming EUA, husi Paleontologi Instituto Tecnologia California, hodi identifika katak prosesu evolusaun akontese ho nia faze oin hira mak hanesan :
ü  Eohippus, dezemvolve an iha dekade Eocene ho altura 25 cm
ü  Mesohippus, dezemvolve an kumesa iha dekade Ologocene ho nia altura atinji 60 cm inklui mos ain kukun tolu.
ü  Merychippus, dezemvolve iha mediu no ultimu dekade Miocene ho nia altura ne’ebe atinji 100 cm no ain kukun kalaran kumesa kiik.
ü  Pliohippus, dezemvolve iha medio dekade Pleistocene tinan 6.000.000 no agora nia altura atinji 125 cm, no nia ain kukun kumesa dezemvolve an sai ida deit no forma an sai Equus, ne’ebe mak agora ho nia variedade altura no modelo medida ain kukun ne’ebe diak no kapas
Kuda hanesan animal ne’ebe mak adapta an lalais ho ambiente ne’ebe mak nia horik ba. Animal kuda nia kumesa espalha husi Amerika do Norte ba Amerika do sul, no to mai iha Asia, Eropa no Africa ne’ebbe akontese iha tinan 1.000.000 liu ba iha dekade tempo jelu nia (9.000 AK














0 comments:

Post a Comment