SISTEMA PRODUSAUN ANIMAL
Produsaun Animal hanesan siensia ida
ne’ebe ema aprende hodi bele produs ka habarak animal ho ninia lalaok ka
konteudu ne’ebe mak la hanesan ho siensia sira seluk. Produsaun animal nian ho
nia karakter ka lalaok ne’ebe spesifiku hare liu ba buat tolu:
- Breeding
- Feeding
- Management
Termu balu ne’ebe uza iha
sistema produsaun animal
•
Pekuaria = hanesan
animal ne’ebe mak fatin moris no lalaok sira kontrola husi ita ema hodi produs
materiais ne’ebe mak nia benefisiu utiliza ba nesesidade moris ema nian.
•
Klasse Animal =
grupo husi rassas animal ne’ebe dezemvolve ho nia determinasaun inisial husi
fatin ida ne’ebe lahanesan fatin seluk.
•
Rassas = hanesan
grupo husi animal ne’ebe mak nia formas hanesan iha forma morfologia,
karakteristika fisiologika, ho nia anatomia ne’ebe mak bele hatun ba iha nia
gerasaun tuir mai.
Uzu kusteme ba
produsaun animal
Produsan animal foun-foun husi animal
fuik, tamba nesesidade ema nian hodi aproveita uza animal ba ita ema nia
nesesidade. Ho nune’e ema halo domestikasaun ba animal fuik sira hodi hakiak no
uza ba nesesidade ema nian.
Nesesidade
utilisaun produsaun animal mak hanesan:
• Uza
ba konsumu ema nian.
• Uza ba forsa servisu
• Uza hodi produs adubu
• Faan hodi
hetan osan
• Uza ba material prima industria nian
• Kria kampu servisu
• Uza hodi halo pesquiza
• Uza ba turismo
• Uza ba dignifika estatus social
• Uza ba kultura
Sistema
Produsaun Animal iha Tipu Esforsu 2 mak hanesan:
• Esforsu produsaun animal ne’ebe halao husi
Kompanha/impresario:
Esforsu ne’ebe halao ho maneira tuir regras
no baseia ba orientasaun tekniku no iha
kontinuidade nafatin iha fatin ruma no iha
period tempu ruma ho objetivu komersial
ne’ebe halao atividade produsaun animal
(fini, habokur), susu been no manu tolun.
Tipu atividade mak hanesan: hakiak,halibur,habelar,
distribuisaun, no merkadoria.
• Esforsu Produsaun animal husi povu/agricultor kiik
(smallholder):
Esforsu produsaun animal ne`ebe halao
hanesan esforsu sekunder (la dun focus, eskalaun
kiik), numeru animal ne’ebe hakiak uituan,
hakiak ho sistema ekstensivu/tradisional,
naton deit ba konsumu uma kain. Exp. Tipu
animal ne’ebe hakiak hanesan: Karau vaca,
karau timur, karau susu been, kuda, bibi
malae, bibi timur,bibi susu been, fahi, manu,
manu rade.
Hare husi
progresaun produsaun animal iha Timor
Leste, adopta sistema tipologia 4 mak
hanesan:
- Hakiak animal hanesan atividade sekunder
(sambilan) iha ne’ebe produsaun animal sai hanesan fatore apoiu atividade
agricola no uza deit ba konsumu uma kain (household consumption). Iha
tipologia ida ne’e bain-bain esforsu
agricola integradu, kria atividade komoditasaun ne’ebe ho variasaun oin-oin, rendimentu
husi produsaun animal seidauk ou la dominan ( exp. Menus husi 30%
rendimentu atividade agricola).
- Hakiak animal hanesan ramu esforsu ida, iha ne’ebe produsaun
animal sei hanesan esforsu misturadu (mix farming) rendimentu husi atividade produsaun
animal seidauk sai rendimentu importante ( Exp. 30%-70%). Maibe komesa focus dadaun ona ba semi
komersial.
- Hakiak animal hanesan esforsu principal ida,
iha ne’ebe esforsu produsaun animal sai ona esforsu principal ba familia
umakain, komoditasaun ne’ebe eskolha 1 deit, ho karakter komersial ona.
Iha tipologia ida ne’e produsaun animal dominan ona (rendimentu principal
ba familia umakain).
- Hakiak animal hanesan esforsu industria, iha
ne’ebe produsaun animal ho modelu esforsu komersial no iha eskolha/hili
ona tipu komoditasaun (esforsu specialidade), no iha ona objetivo valor
ekonomia ruma nomos merkadu klaru.
Dezenvolvimentu
produsaun animal iha Timor Leste presiza fo atensaun ba:
• Ambiente
global no Regional
• Ambiente Nasional
Kondisaun
ambiente ida ne’e sai hanesan oportunidade (opportunity) no mos sai
hanesan ameasa
(treat)
iha tempu agora no iha tempu futuru.
Ho nune’e husi
aspetu demanda iha rai laran ambiente nasional bele sai oportunidade ba
dezenvolvimentu pecuaria iha futuru. Maibe husi aspetu produsaun iha Timor
Leste sei iha frakeza sira hanesan tuir mai:
- Estatus rai sedauk klaru.
- Limitasaun areal atu dezenvolve animal
ruminante, tamba konversaun areal agricola a’as liu.
- Esforsu hakiak animal sei domina ho agricultor
polivalen, seidauk focus, no progresu produsaun tarde.
- Political will governu liu-liu iha seitor Pecuaria seidauk
tau prioridade los ba programa produsaun animal nian.
- Delegasaun poder husi Governu central ba Munisipiu bele
sai fator forsa, wainhira Munisipiu ida-idak iha komitmentu ne’ebe makaas
hodi dezenvolve area pecuaria.
Em geral
produsaun animal iha mundu fahe ba parte 2 (FAO, 1980) mak hanesan tuir mai:
• Sistema produsaun base husi animal (solely
livestock production)iha ne’ebe iha areal liu 90% material maran (dry
matter) ba animal mai husi pastagen, duut matak no menus husi 10%, total
valor produsaun mai husi atividade naun pecuaria.
• Sistema misturadu (mix farming system) iha ne’ebe
liu 10% material maran (dry matter) ba aihan animal mai husi atividade
naun pecuaria. Klasifikasaun refere baseia ba kriteria integrasaun produsaun
alimentar ho animal (crop livestock system)ne’ebe iha ligasaun ho
kondisaun rai, zona agro ekologia,intensitasaun produsaun no tipu produtu (Sere
et al,1995).
Atu hasae
produsaun animal tuir Devandra (1993) iha vantagen 8 husi implemetasaun crop
livestock system (CLS) mak hanesan:
- Diversifikasaun utiliza rekursu produsaun,
- Hamenus akontese risku,
- Efisiensia utiliza laborar,
- Efisiensia utiliza komponente produsaun,
- Hamenus dependente utiliza energia kimiku no
energia biologia no mos introdus rekursu sira husi rai liur (eksternal
input).
- Sistema ekologia diak liu no la hamosu
polusaun nune’e proteza ambiente
ne’ebe mos,
- Hasae out put,
- Dezenvolve ekonomia uma kain (household) ne’ebe
stabil.
Aspetu 4
ne’ebe presiza fo atensaun iha sistema produsan animal:
• Agricultor hakiak nain hanesan objetu tenke hasae
produsaun no produktividade,
• Agricultor hakiak nain hanesan objetu tenke hasae
rendimentu no prosperiedade ou moris diak,
• Areal hanesan base ekologia tenke konserva,
• Teknologia no koensimentu siensia hanesan
instrumentu atu hasae efisiensia tenke dezenvolve bei-beik no bazeia ba
necesidade.
Alimentasaun
animal geralmente fahe ba oin tolu (3)
- Herbivora (Vegetarian) :
animal ne’ebe han deit aihoris
- Carnivora : Animal ne’ebe
han deit nan husi animal seluk
- Omnivoru : Animal ne’ebe
han hahan vegetarian no nan.
Tuir estrutura
orgaun dijestivu animal doméstikus ne’ebe mak utiliza iha sistema produsaun animal, geralmente
fahe ba oin 2 mak
hanesan:
a. Naun
Ruminante (monogástrico)
Pseudo Ruminante : coelho
Naun Ruminante : fahi.
b. Ruminante
(Poligástrico) :
Animal koa boot:
karau vaca no karau timur
Animal koa kiik:
bibi malae & bibi timur
Sistema
digestivu ho nia tipu oin rua;
1.
tipu digéstivu mekaniku
Prosesu
ne’ebe hahu husi mastigasaun no peristaltiku.
2.
tipu digéstivu kimiku.
Prosesu
transformasaun molekular ne’ebe kompleksu ba molekular ne’ebe simples liu husi
asaun ne’ebe halao husi enzime ne’ebe kontein iha orgaun digestivu.
Orgaun
Sistema Digestoria
Orgaun
digestoria fahe tuir prosesu mastigasaun, kompleta mos ho orgaun balun hanesan;
- Ibun (boca) inklui mos ho
farinx, kompleta husi nihan ho nanal.
Iha
prosesu mekanisasi hodi harahun hahan sai pedasuk molok tolan, nanal ajuda hodi
foti hahan no muda hahan hodi kahor ho saliva
- Saliva
Saliva produs husi glandula
parotida, mandibularis ou sub-maxillaris ne’ebe hafalun an iha glandula
parotida no sublingualis (iha posterior no anterior), n’ebe ajuda hamamar no
transporta hahan husi ibun ba estomago liu husi esofagus.
- Usophagus
Orgaun
ne’e hanesan kanal ne’ebe hasoru malu entre farinx ho estomago, ± diametru 7 cm
iha nia rohan rua no 4,2 cm iha centru, iha ne’e prosesu peristaltika prima no
sekunder akontese hodi tolan hahan ba iha estomago. Peristaltika iha usofagus
akontese ho sentidu rua, baleten no bakaraik.
- Estomago
Materia hahan ne’ebe liu husi
Usophagus mai para iha estomago. Iha ne’e akontese ona prosesu kimiku, iha
orgaun ne’e konserva hamutuk no produs mikroba no enzima selulase hodi halo
dekompozisaun ba selulosa (Ruminansia) no ba Monogastriku produs mukosa.
- Intestinus Delgado
Orgaun ida ne’e kompostu husi Duodenum,
Jejenum no Ileum, ho nia funsaun atu absorve extratos alimentus ne’ebe
prosesu ona iha estomagu no converte ba energia no cirkulado ba iha isin.
- Intestinu Grosso
Orgaun
ida ne’e kompostu mos husi Secum, Colon no rectum, orgaun ida ne’e nia pozisaun
ikus liu no besik ba anus, iha faze ida ne’e mak faze ikus liu akontese absorve
materia alimentasaun molok halao ekskresaun, prinsipal ba fahi adultu no
equinos (absorve acido gordos volateis).
- Anus
Hanesan
orgaun ida n’ebe ikus, no nia funsaun ba hasai fezes ka halao ekskresaun ba
polpa restu.
Noções sobre criação de
ovinocultura
Ovis
Species
Domestikasaun
ba bibi malae ka Ovino tuir sientista sira hahu iha tinan 8.000 AC. Justifika
husi ruin ne’ebe hetan iha turkistan, haktuir katak nia objektivu hodi produs
susuben, nan, lipidu no fulun hodi halo hena.
Bibi
malae (Ovinos) sira ne’ebe eziste agora daudauk ne’e hanesan jerasaun (Keturunan)
husi espesie tolu ne’ebe halo domestikasaun husi bibi malae fuik, mak hanesan :
- Mouflon (Ovis musimon),
hanesan bibi male fuik husi Eropa no Asia kiik.
- Argali (Ovis Ammon), Hanesan bibi
malae fuik husi Asia Central, hanesan mos bibi ne’ebe isin diak no boot,
ate nia altura atinzi 1,20 metro.
- Urial (Ovis vignei),
Hanesan bibi malae Origem Asia nian.
Husi
especies bibi malae (ovis) fuik tolu iha leten nia jerasaun mak agora espalha
iha mundu tomak to agora (B.A. Murtidjo., 1992) mak hanesan :
1. Ovino Garut
Hanesan rezultadu husi kruzamentu entre Ovinu lokal
(origem Indonesia), Ovinu Cape/Capstaad (Ovinu Kibas) husi Africa do Sul no
Ovinu Merino husi Azia kiik.
2.
Ovis Hamshire
ovino Hampshire dezenvoleve iha Hampshire, Inglateira, iha sikulu 19 liu
husi cruza entre Southdown aman ho ovinu inan jerasaun Wiltshire Horn no
Berkshire Knot
3.
Ovis Polwarth
Ovis Polwarth hanesan tipe dual-purpose, dezenvolve
iha Victoria, Australia, komesa tinan 1880, Cruza entre Merino (75%) no Lincoln
(25%)
5.
Ovis Rambouillet
Ovis Rambouillet husi Fransa babain bolu ho naran
Merino Fransa Produs na’an ho susu been,
6.
Ovinu Norwegia (Villsau)
Ovinu Norwegia hanesan ovinu primitifvu ne’ebe, moris
iha area Norwegia no Skandinavia,
7.
Ovinu Southdown
Husi Inglateira no tipu na’an
Noções sobre criação de
caprinocultura
Tuir
peritu produsaun animal balun hateten katak Bibi (Capra aegagrus Species)
ne’ebe mak iha agora mai husi gerasaun bibi fuik tolu (3) mak hanesan :
- Capra Hircus, bibifuik
ne’e nia fatin domestikasaun iha Nasaun Pakistão no Turquia.
- Capra Falconeri bibi fuik
ne’ebe husi Chasmir Entre India no Pakistão.
- Capra Prisca, bibi fuik
ne’ebe nia fatin domestikasaun mai husi Balcan.
Bibi
hanesan animal antigu liu, ne’ebe halo domestikasaun iha sekulu dahitu to’o
sekulu dasia AK, Capra hircus ka bibi timor nia prosesu halo domestikasaun
akontese iha Azia osidental. Istoria dezenvolvimentu animal bibi tempu dau-dauk
ne’e liu husi 300 espesies caprinu iha mundu, husi kuantidade refere foin espesies 81 mak identifika ona nia
deskripsaun ho di’ak.
- BIBI PRODUS NA’AN
Bibi ne’ebe produs na’an nia
karakteristik iha bokur itoan ho fulun, enjeral medida isin boot liu, mak
hanesan;
a. CapraAngora
Husi rejiuan Angora iha
Anatolia besik Ankara Kapital Turkia nian,
b. Capra Achondroplastik
husi Afrika Osidental no Afrika
Sentral
c. Bibi Barbari/bari
husi Pakistaun, bibi rasa ki’ik
no adultu todan kg 20-30
d. Bibi Benggala black/metan
bibi espaila iha Assam no
Bangladesh Norte, konesidu hanesan black begal
e. Bibi Bligon/Java Randu
Java, Indonesia;
Bibi bligon bele temi ho
Gumbolo ka Java Randu;
Jersaun kaben cruza entre etawa ho bibi fore;
f. Bibi Boer
Husi Afrika soul
g. Bibi Creolo
Bibi kreolo populeridade produs
na’an iha Amerika latina no Amerika Sentral;
h. Bibi gaddi
produs na’an no fulun;
Barak liu iha rai India Norte
ho Pakistaun
i. Bibi fore
Bibi lokal orijinal Indonesia;
oan dala ida 2-3;
Aguenta moras, agresifu, no
adapatasaun ho di’ak iha ambiente ne’ebe deit
j. Bibi Kasmir
Bibi Kasmir hanesan bibi ne’ebe moris iha rai foho
Azia Sentral (Tibet, Mongolia, Kasmir, Iran, Turkia, Kurdistan, Khirjistan no
Rusia.
k. Bibi Spanyola/La Mancha
Produs na’an
Tilun badak ka too atu la iha;
Aman adultu totan kg 55-80,
Inan kg 35-40;
2.
BIBI PRODUS SUSUBEN
Bibi
susuben hirak mak agora eziste no produs susuben mak hanesan;
a.Bibi Jamnapari/Etawaa
ü Husi rai Etawa iha Pradesh do
Norte, India
ü Bibi ne’e nia Habitantes
espalha barak iha Beira Jamunan no Cambal
b.
Bibi alpines
ü Husi rai foho Alpen, Austria no
Fransa;
c.
Bibi saanen
Saanen
husi Suisa parte norte
d.
Bibi toggenburg
ü husi rai Toggenburg, tasi
leste, Suisa;
e.
Bibi Anglo-Nubian
ü Husi rai Nubian, tasi leste
Afrika;
f. Bibi
beetal (husi India)
ü Bibi ne’e husi rezultadu keben
kruza entre bibi jamnapari ho bibi lokal;
g.
Bibi oan husi etawa/jerasaun etawa
ü Rezulta kaben kruza entre etawa
ho bibi fore;
h.
Bibi damaskus
ü Husi india, maibe hakiak barak
iha Libanon, Syria, no ila Ciprus;
NOÇÕES SOBRE CRIACAO DE SUINOCULTURA
Haktuir
husi situs arqueologia katak fahi (sus
scrofa) nia inisiu domestikasaun akontese iha tinan 9.000 AK iha Greecia no
Turquia, no iha Cina no Mesir akontese iha tinan 6.000 AK no iha Eropa Central
iha tinan 4.000 AK. Deskobre husi fosil ne’ebe hetan husi arqueologia sira ho
idade tinan tokon 48 liu ba
Historis origem fahi sira ne’ebe mak agora ejisti iha Mundu tomak;
- Sus Scrofa, fahi fuik nia
fatin domestikasaun husi Eropa no Africa do Norte ho sub-spesies 10
- Sus Vittatus, fahi fuik
ne’ebe nia fatin domestikasaun husi Indonezia, Japaun no Cina. Ho nia su-spesies 13 inklui mos fahi iha TLS
- Sus Cristatus, fatin
origem domestikasaun husi India, ho nia sub-spesies 14.
- Sus Mediterraneus, hanesan
resultadu husi Sus Scrofa no sus vittatus.
Domestikasaun fahi
1.
Iha Eropa
2.
Iha Asia
3. Iha Vietnam
4. Iha Egypto (Antigo Mesir)
NOÇÕES SOBRE CRIACAO DE DE AVICULTURA
Tuir teoria formasaun reinu animal Manu iha oin rua(2):
Teoria
Monopyletic
Aprezenta husi Sientista kuinesidu
Charles Darwin (1868) Formasaun husi reinu Animal Manu mak (Species)
gallus-gallus.
Razaun:
- Gallus-gallus fasil liu fo
kaben livre ho reinu manu seluk,
maibe spesies rua seluk kusta itoan.
- Filia primeiru (F-1) entre
gallus-gallus ho reinu manu sira agora produtividade diak, maibe ho
spesies rua seluk laprodutivu.
- iha manu barak mak hanesan
; brown Leghorn no black breasted, Red Games iha nia koor fulun hanesan ho
Gallus-gallus.
- Husi esperimentu balun fo
kaben ba manu maus hetan nia gerasaun hanesan gallus-gallus.
2.Teoria Polypyletic.
Teoria
ne’e hateten iha posibilidade senariu rua konaba formasaun reinu manu nebe
eziste agora.
Primeiru :
posibilidade forma husi espesies nebe mak liu husi ida.
Sigundu :
posibilidade bele forma husi espesies nebe eziste agora ho espesies seluk.
Razaun:
Espesies
nebe eziste iha klasse Mediteranea gerasaun mais ou menus mai husi espesies rua
entre espesies tolu iha leten. Entretantu espesies nebe eziste iha Asia
posibilidade gerasaun husi espesies nebe’e maknia originaria mohu ona.
Klasifikasaun manu iha oin rua (2) :
1. Klasifikasaun Standart
Klasifikasaun tuir nia fatin ou nia zoologia mak
hanesan tuir nia klass, reinu, Variedade no srain
2. Klasifikasaun Ekonomia
Klasifikasaun
tuir nia objektivu ba produsaun. Prioridade klasifikasaun ne’e uza ba tipu oin
haat (4):
- Tipu na’an
- Tipu Manutolun
- Tipu dual purpose
- Tipu kontente (Fancy)
Gerasaun karau vaka sira agora ezisti husi Rasas
Primitivu tolu;
Haktuir siensia produsaun animal karau vaka (Bos
spesies) nia origem ka beiala husi karau vaka
fuik tolu mak hanesan;
- Bos Indicus, ho naran
seluk Zebu, nia fatin Domestikasaun Azia (India), ho nia Jerasaun barak liu iha kontinente Amerika
- Bos Taurus, karau vaka
ne’ebe nia fatin domestikasaun husi Eropa no nia Jerasaun barak iha Eropa no balun espalha iha
Australia no Azia
- Bos Sondaikus, konhese ho
naran seluk bos bibos hanesan gerasasun primeiru hosi spesies rua
iha leten.
Bos Indikus kuinesidu hanesan Karau vaka ne’ebe kategoria rasas
tropic iha Asia nebe’e mak, agora dadaun espalha kuaze iha fatin tropiku hotu, liu-liu iha Asia no Afrika, no Bos
Banteng (Bos Sondaicus ou Bos Bibos) nomos resultadu kruzamentu husi
espesies rua refere.
1. Vaka Ongole
Origem
Rasa ida ne’e nia origem mai husi India (Madras)
nebe’e ho klima tropic ho tempo udan nebe’e medio. Vaka Ongole iha Eropa naran
Zebu, iha Indonézia ho naran Benggala.
Tipu
Vaka Ongole ka Benggala ne’e nia tipu kuaze hanesan
ho vaka rua iha leten, hanesan tipu ba produs na’n ho tipu serbisu.
4. Vaka American Brahman
Origem
Rasa vaka ne’e dezemvolve iha EUA, iha Gulf, entre
tinan 1854 no 1926. American Brahman inklui Zebu hanesan gerasaun husi Kankrey,
ongole, gir, krishna, hariana no bhagari. Rasas ida ne’e mos espalha ona iha
fatin barak iha fatin nebe’e ho klima tropic no sub-tropic, hanesan iha
Australia no Indonézia.
Tipu
Rasa ida ne’e mos hanesan tipu ba produs na’n nebe’e
diak
Bos Taurus, hanesan vaka ne’ebe husi fatin
sub-tropic iha nia karakteristika nebe’e mak diferente husi nia impaktu
genetika
Rasas
husi gerasaun Bos Taurus;
- Vaka aberdeen angus
Origem
Karau
vaka ne’e nia fatin origem husi nasaun Scotlandia do Norte, hanesan mos
gerasaun husi Bos Taurus.
Tipo
Hanesan
mos tipu ba produsaun na’n
2. Vaka
Hereford
Origem
Vaka
refere nia origem mai husi nasaun Britania (Hereford).
Tipu
Tipu
husi vaka ne’e funsiona ba produs na’n no susuben
3.
Vaka Shorthorn
Origem
Vaka
ne’e nia origem husi nasaun Britania
Tipu
Tipu
husi vaka ne’e kuaze hanesan ho vaka sup-tropic seluk, ba produs na’n deit.
4.
Vaka charolais
Origem
Vaka
ne’e nia fatin origem husi França
Tipu
Tipu
husi vaka ne’e ba produs na’n deit
5. Vaka Simental
Origem
Vaka
ne’e nia origem husi nasaun Switzerland.
Tipu
Tipu
husi karau vaka ne’e iha oin rua; tipu ba produs na’n no halo servisu.
6.
Vaka limousin
Origem
Vaka
ne’e nia origem husi nasaun França
Tipu
Tipu
husi vaka ne’e ba produs na’n deit.
Bos
sondaicus hanesan karau vaka original hosi Indonesia hanesan gerasaun husi bos
banteng ne’ebe ita kuinese ho vaka balineza ho vaka madura no iha TLS kuinesidu
ho naran karau vaka mean.
Rasas
Bos Sondaicus (Bos Javanicus/bos banteng) nebe’e koinesidu barak iha
nasaun Indonésia no TLS mak hanesan Vaka Balinesa, Vaka Madura, Ongole no
American Brahman, ho nia karakteristika mak hanesan tuir mai :
- Vaka Balineza
Origem
Vaka
Balinesa hanesan gerasaun husi karau fuik ou Banteng (Bos Bibos ou Bos
Sondaicus) nebe’e domestikasi ona iha siklu hirak liu ba, Banteng refere
nia gerasaun kuaze barak iha Indonésia no hetan mos krujamentu ho rasas seluk
hanesan Zebu seluk mak; Ongole, hissar no Gujarat husi India, nia fatin
espalhado iha TLS no Indonésia mak Bali hakiak nia originalidade, ho Sulawesi,
NTB no NTT.
Tipu
Vaka
Madura nia tipu hanesan ba produs na’an no ba halo servisu
2.
Vaka Madura
Origem
Vaka
Madura hanesan karau nebe’e resultadu husi kruzamentu husi Bos Sondaicus ho Bos
Indicus. Fatin espalha agora mak Ilha Madura no Java Leste. No iha Madura sira
konserva nafatin nia originalidade.
Tipu
Vaka Madura
nia tipu funsaun hanesan tipu ba produs na’n no tipu ba halo servisu
Kuda
sira agora ne’ebe espalha iha mundu laran tomak nia origem mai husi kuda fuik Eohippus
ou dawn horse. Animal refere hetan evolusaun iha tinan 60.000.000 liu ba.
Justifika husi fosil Eohippus ne’ebe hetan iha tinan 1867, fosil ne’ebe
kompletu ho nia ruin hetan iha foho lolon Eocene. Kontinua iha tinan 1931 ruin
refere junta hamutuk iha Big Horn Basin, Wyoming EUA, husi Paleontologi
Instituto Tecnologia California, hodi identifika katak prosesu evolusaun
akontese ho nia faze oin hira mak hanesan :
ü Eohippus, dezemvolve an iha
dekade Eocene ho altura 25 cm
ü Mesohippus, dezemvolve an
kumesa iha dekade Ologocene ho nia altura atinji 60 cm inklui mos ain kukun
tolu.
ü Merychippus, dezemvolve iha
mediu no ultimu dekade Miocene ho nia altura ne’ebe atinji 100 cm no ain kukun
kalaran kumesa kiik.
ü Pliohippus, dezemvolve iha
medio dekade Pleistocene tinan 6.000.000 no agora nia altura atinji 125 cm, no
nia ain kukun kumesa dezemvolve an sai ida deit no forma an sai Equus, ne’ebe
mak agora ho nia variedade altura no modelo medida ain kukun ne’ebe diak no
kapas
Kuda
hanesan animal ne’ebe mak adapta an lalais ho ambiente ne’ebe mak nia horik ba.
Animal kuda nia kumesa espalha husi Amerika do Norte ba Amerika do sul, no to
mai iha Asia, Eropa no Africa ne’ebbe akontese iha tinan 1.000.000 liu ba iha
dekade tempo jelu nia (9.000 AK
0 comments:
Post a Comment